Proizvodnja vina u selu Rogljevo
Put nas je odveo u selo Rogljevo 20-ak km od Negotina. Ono što ovo i okolna sela prepričavaju je nekada fascinantna vinogradarska proizvodnja…
Evropska konferencija o plasmanu voća Eurofruit 2017
Vodeći igrači u proizvodnji voća i povrća u jugoistočnoj Evropi, stručnjaci za maloprodaju, marketing, investicije, uvoz-izvoz i usaglašenost, okupili su se na drugom po redu Eurofruit forumu u Beogradu. Tržišni trendovi, nove tržišne prilike, nove tehnologije i promene u potrošačkoj potražnji, samo su neke od tema koja su privlačile pažnju tokom dvodnevnih izlaganja i diskusija učesnika i posetilaca. Konkretnije gledano, ovaj događaj umrežavanja podrazumevao je jednodnevnu konferenciju i dan studijskih poseta, čime je još jednom proizvođačima i kompanijama u voćarstvu pružen jedinstveni pregled tržišta voća i povrća iz perspektive dobavljača i kupaca u jugoistočnoj Evropi. Fokus je svakako bio i na potencijalima za rast izvoza svežih proizvoda u regionu, kao i povećanje prodaje uveženih proizvoda na svojim rastućim potrošačkim tržištima.
Najmlađi vinar u Šumadiji
Sa svega 26 godina, Nemanja Arsenijević iz sela Vinča kod Topole, i dalje je najmlađi vinar u Šumadiji i već je uspeo da izveze prvih nekoliko hiljada kvalitetnog vina ovog kraja. I to ne bilo kog kraja, već onog kojem se neretko dodelje epitet „Srpska Toskana“ upravo zbog kvalitetnih vinarija. To međutim, našem mladom domaćinu, evo ni nakon nekoliko godina u vinogradima, nije predstavljalo problem, već izazov da porodičnu proizvodnju podigne na viši nivo. Onaj po kom će biti prepoznatljivi.
Štete od grada u opštini Topola
Svi se slažu da je ovo izuzetno teška poljoprivredna godina za sve poljoprivredne delatnosti i da će se o gubicima tek računati. Hladna zima i sušno leto ostaviće posledice, ali gotovo da nema kraja u Srbiji koji i između toga nije bio pogođen i nekim vremenskim neprilikama. Kada je sezona voća bila u punom jeku i kada su poljoprivrednici našli načina da se nose sa sušom, u avgustu je grad iznenadio voćare u Šumadiji. „Srpska Toskana“ kako je nazivaju, opština Topola koja samo pod voćem ima oko 7000 hektara, i pored aktivnih protivgradnih stanica, nažalost nije mogla da izbegne veliku štetu. Stradali su rodovi šljiva, vinogradi, jabuke i mnoge druge voćarske kulture.
Proizvodnja vina u Bačkoj Topoli
Na porodičnom imanju kod Bačke Topole porodica Brindza je pre nekoliko godina podigla savremenu vinariju. Iako nismo navikli da u ovom delu Vojvodine posećujemo vinarije i obilazimo vinograde, priča koju nam domaćini prepričavaju, nas svakako u tome demantuje. Naime, nekada je Telečka visoravan, na kojoj su i nikli prvi vinogradi ove porodice, bila poznata upravo po vinovoj lozi. Tako je bilo sve do početka XX veka kada su ratovi i potreba za plodnim obradivim zemljištem u potpunosti potisnula vinograde u tom kraju. Naš domaćin, Konrad, nam objašnjava i to da vinarija sada baš na tom potezu ima oko 11 hektara pod vinovom lozom i da je proizvodnja vina u ovoj vinariji bazirana isključivo na rodu sopstvenih vinograda.
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina u Sićevu
O tome koliko je uzgoj grožđa i proizvodnja dobrog starog vina danas isplativa u Srbiji i u krajnjem slučaju, slična ili ne onoj kojom su se bavili proizvođači pre polovine veka, popričali smo sa Slobodanom Todorovićem iz Sićeva.
70 godina instituta za voćarstvo i vinogradarstvo
Povodom 70 godina od osnivanja Instituta za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu, organizovao je naučno-stručni skup ‘Nove sorte vinove loze’.
Zaštita vinove loze, Galenika Fitofarmacija
Loza je u fazi intenzivnog porasta. U ovoj fazi loza je najosetljivija kad je u pitanju mogućnost infekcije od strane plamenjače.
Konkurs Intesa Farmer za 2017 godinu
Banka Intesa pokrenula je i ove godine nagradno takmičenje ‘Intesa farmer’ kao izbor najuspešnijih poljoprivrednih proizvođača.
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina u Čereviću
Negde na pola puta između Dunava i padina Fruške gore i podržana od strane 25 hektara vinograda u kojima su zastupljene mnoge internacionalne sorte, nalazi se vinarija „Belo brdo“ koja je u vlasništvu našeg današnjeg domaćina Aleksandra Zeremskog iz Čerevića. Ova moderna vinarija nema dugu tradiciju ali ima pažljivo planiran sistem rada ne samo u proizvodnji vina, već i u proizvodnji grožđa, a čitava priča počela je pre osam godina.
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina u selu Vitkovo
Na nepunih tri kilometra od Aleksandrovca – centra srpskog vinarstva – nalazi se ova velelepna vinarija okružena pitomim padinama i nepreglednim vinogradima, oranicama i voćnjacima. Zamisao našeg današnjeg domaćina Saše Nikolića iz Vitkova zaživela je pre nepunih sedam godina kada je počela izgradnja kompleksa u kojem će se – uz vinariju i smeštajne kapacitete,đ – naći mesto i za spa centar. Prema Sašinim rečima, za ovaj ozbiljan potez se odlučio kako bi se nakon duge i uspešne karijere vratio u rodni kraj i tu započeo biznis kojim će spojiti ljubav i korist.
Etno eko klub u Čereviću
Kada se zaputite krivudavim putevima Fruške gore, najpre uz Dunav a onda i kroz Čerević, naići ćete na krajnje specifično mesto zvano „Etno-ekoklub“. Rađen po primeru Bauernhofa – seoskog turizma Austrije – ideja je bila da se uz pomoć kluba omogući ljudima, prevashodno iz gradske sredine, da osete čari mira i tišine sela. Veliki potencijal čitave priče prepoznao je i portal „Žene i vino“ koji je sa predsednikom kluba Dušanom Vidakom sklopio partnerski sporazum o saradnji.
Uzgoj vinograda mladog slikara u Ilandži
Ovo nije uobičajna priča o čoveku koji je odlučio da uzme u zakup vinograd kako bi se okrenuo proizvodnji vina i tako na duže staze ostvario profit i obezbedio sebi egzistenciju. Naprotiv, ovo je priča o čoveku koji je još kao mali shvatio da pripada umetnosti i da umetnost pripada njemu, da se slivanje boja u celinu može poistovetiti sa kreacijom i stvaranjem nečega iz ničega – ovo je priča o Aleksandru Stanojevu iz Ilandže, diplomiranom slikaru koji je odlučio da se iz velikog grada vrati u rodno selo i započne proizvodnju prvo grožđa a u nekom trenutku i vina.
Aktivnosti PSS Smederevo
Poljoprivredna stručna savetodavna služba u Smederevu, može da se pohvali odličnom saradnjom sa zemljoradnicima ovog kraja. Smederevski kraj prvenstveno je poznat po nepreglednim zasadima jabuka, breskvi, šljiva, vinove loze i trešanja. Samo prošle godine odavde je izvezeno više od 50.000 tona voća. Uspešna saradnja se odlikuje kako radom i edukacijom poljoprivrednika na terenu, tako i konkretnim savetima oko prijavljivanja za subvencije.
Zaštita vinove loze, Syngenta
Kada je u pitanju zaštita vinograda, ova godina je veoma izazovna i verovatno će biti godina plamenjače. U toj situaciji ne sme da dođe do opuštanja.
Zaštita vinove loze, Syngenta
Vinogradari su ove kišne godine bili na ogromnim iskušenjima. Posebno osetljiv zadatak u zaštiti sledi po okončanju cvetanja, odnosno zametanju bobica kada treba zalomiti lastare.
Zaštita vinove loze od plamenjače, Galenika fitofarmacija
Protekli period karakterističan je po specifičnim vremenskim prilikama koje su bile praćene većom količinom padavina što je svakako uslovilo da se stvore povoljni uslovi za pojavu oboljenja plamenjače, koja u vinovoj lozi stvara velike probleme.
Preporuke za zaštitu vinograda, Syngenta
U fazi kada vinova loza precvetava i kada dolazi do formiranja bobica, a to je najosetljivija faza kada je reč o bolestima.
Uzgoj grožđa i proizvodnja vina u Vinči
Nemanju Arsenijevića, iz mesta Vinča kod Topole, deli samo još jedan ispit do završetka poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Ono što je njega opredelilo za studije agronomije, jeste ovaj vinograd. Porodica Arsenijević već dugi niz godina ima vinariju koja se svojim kvalitetom istakla na domaćem tržištu, ali i u zemljama u regionu. Nemanja Arsenijević odrastao je u vinogradarskoj porodici i još kao dete zavoleo je vinograd i rad u njemu. Danas ovaj mladi i perspektivni naslednik ima velike planove koji će ga u bližoj budućnosti svrstati među najbolje vinare ovog kraja.
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina Bajilo iz Sremskih Karlovaca
Priča porodice Bajilo počinje još 20-ih godina prošlog veka u Dalmaciji, gde su u vinogradu zaista skromnih površina imali svega nekoliko hiljada loza. Kada su se Bajilovi 1966. godine preselili u Sremske Karlovce, odmah su dokupili hektar zemlje i posadili između deset i petnest hiljada loza. Tek 90-ih godina, kada je Predrag Bajilo preuzeo odgovornost za porodični biznis, krenulo se u ozbiljniju proizvodnju, shvativši da se, uz mnogo uloženog truda, od vinogradarstva i vinarstva može pristojno živeti. Danas – uz pomoć sinova Steva, koji vodi proizvodnju, i Petra koji vodi vinski podrum – Predrag ima preko 85 hiljada loza na površini od oko 28 jutara…
Orezivanje vinograda na jugu Srbije
Vinogradarstvo na krajnjem jugu Srbije poslednjih decenija zadesila je ista sudbina i ostale krajeve naše zemlje. Bolesti vinove loze, nezainteresovanost proizvođača zbog cene i uslova otkupa grožđa, svakako i neadekvatna agrarna politika, iskrčili su hektare vinograda u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu.
Vinogradarska proizvodnja u Neštinu
Kao dete iz radničke porodice, naš današnji domaćin Jovan Škrbić iz Neština, do pre petnaestak godina nije verovao da će napustiti život u Bačkoj Palanci i svoj hleb zarađivati obrađujući zemlju u selu u kojem se rodila njegova majka. Kako je još Jovanov deda na ovim padinama imao 400 čokota vinove loze i sa uspehom proizvodio kako grožđe tako i vino, tako su se i Škrbiči odlučili da započnu voćarsku i prošire tada postojeću vinogradarsku proizvodnju. Danas, kroz postepeno uvećavanje dostigli su broj od 2.000 stabala viljamovke, po 500 stabala šljive i dunje i – što je najvažnije – 5.000 čokota vinove loze.
Vinogradarska proizvodnja u 2014 godini
U godini kada je vreme nepredvidivo i kada se čovek budi uz kišu i hladnoću, a leže uz vedro nebo i visoku temperaturu, trpe svi poljoprivrednici, a posebno oni koji svoje proizvodnje imaju pod otvorenim nebom. I dok se većina kultura uspešno bori sa temperaturnim oscilacijama, vinova loza – inače poznata po osteljivosti – zahteva posebnu pažnju ne bi li se postigao očekivani kvalitet i prinos. Da bi smo dobili pravu sliku stanja ove kulture, posetili smo vinare i vinogradare Sremskih Karlovaca, koji su do sada obrali već 70% vinograda. Kažu, do sada bi skinuli i više, da su vremenski uslovi bili bolji…
Povrtarsko voćarska proizvodnja u Lozoviku
U domaćinstvu Savić u selu Lozovik nadomak Jagodine, bavljenje voćarstvom i vinogradarstvom su porodična tradicija. Nakon što je pre dvadesetak godina nasledio ovaj posao, Goran Savić se trudi da tehnologija oko podizanja i nege zasada bude što savremenija ali materijalna sredstva su najveća prepreka pa ulaže koliko može, u zavisnosti od profita koji ostvari tokom sezone…
Kraljeva vinarija na Oplencu
Kada turisti dođu u Topolu, poznati vinogradarski kraj, obavezno posete zadužbinu kralja Petra I koja obuhvata crkvu Svetog Đorđa, grobno mesto dinastije Karađorđević, Petrovu kuću i Kraljev podrum…
Vinogradarska proizvodnja u Vinči
Predeo oko Topole i Oplenca od davnina je bio poznat po odličnim vinima. Pogodna umereno-kontinentalna klima pravilnih temperaturnih kolebanja, specifična konfiguracija terena pogodovale su da se najstariji žitelji ovog kraja opredele za uzgajanje sortnih loza..
Proizvodnja grožđa u Topoli
Na osamdeset kilometara od Beograda, u srcu Šumadije, a na padinama Oplenca, kamenitog brda obraslog hrastovom šumom, nalazi se gradić Topola, kolevka dinastije Karađorđević, mesto gde je početkom 19. veka bio centar srpske države. Mnogo vekova ranije, u putopisima De la Brokijera iz 1423. godine, opisano je ovo vinogorje koje zbog pogodne klime, sastava i konfiguracije zemljišta pogoduje uzgoju autohtonih i italijanskih i francuskih sorti. Na području Topole su i čuveni “Kraljevi vinogradi” a danas tradiciju nastavljaju oni čiji su preci doneli slavu oplenačkim vinima i grožđu. Aleksandar Pavlović na porodičnom zemljištu gaji pretežno stone sorte i iz godine u godinu povećava hektare pod vinovom lozom…
Zaštita vinove loze, Galenika fitofarmacija
Kada zaraza plamenjače uđe u zasade vinove loze, znaju to vinogradari, prinosi mogu biti desetkovani. Zbog toga su izuzetno opasni kada sa porastom temperature lanac primarne infekcije dobije i poslednju neophodnu kariku…
Proizvodnja grožđa u Vinariji Kiš, Sremski Karlovci
U jednoj od proteklih epizoda emisije „U našem ataru“ mogli ste pogledate priču o obeležavanju dana Svetog Trifuna, zaštitnika vinara i vinogradara, i to u jednoj od najpoznatijih vinarija Sremskih Karlovaca – vinariji Kiš. Tokom razgovora sa našim domaćinom i unukom čuvenog Slavka Kiša – Predragom Crnkovićem, dotakli smo se mnogih pitanja o običajima, tradiciji i vinima pri tome ne odvojivši vreme za temu proizvodnje grožđa. Danas Vam donosimo ostatak priče u kojoj ćemo saznati kako su karlovački vinogradari zaokružili proteklu sezonu i kako ocenjuju berbu 2015.
Obeležavanje Svetog Trifuna u Sremskim Karlovcima
I dok se nekada za Svetog Trifuna u nebo gledalo sa iščekivanjem, a sve kako bi oblaci prosuli po koju kap i obećali dobar rod koji će doneti mnogo vina, vremena su se promenila i danas je situacija dosta drugačija.
Banoštorska autohtona sorta grožđa Seduša
Priču o banoštorskoj autohtonoj sorti znanoj kao “seduša” započećemo predstavljanjem udruženja zahvaljujući kojem smo i posetili jedan od retkih zasada ove vrste grožđa. Dakle, klub vinara i vinogradara “Sveti Trifun” iz Banoštora osnovan je 2003. godine sa ciljem da se na severnoj strani Fruške gore oplemeni proizvodanja grožđa i vina. U trenutku osinvanja mnogi članovi nisu imali više od hektara vinograda, dok je danas – desetak godina kasnije – situacija potpuno drugačija: mnogi su svoje površine povećali, a poneki čak i udesetotručili…
Enološka stanica u Vršcu
Enološka stanica iz Vršca ima tradiciju dugu 80 godina. Osnovana je 1932. Godine sa ciljem da vrši analize i ispitivanja u svrhu kontrole vina i drugih proizvoda od grožđa, kao i enoloških sredstava, i tumačenja rezultata shodno Zakonu o vinu i Pravilniku za njegovo izvršenje. Sa radom je počela godinu dana kasnije, a prvi direktor stanice bio je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu dr Vukašin Toskić…
Vinogradarsko – vinarska proizvodnja porodice Silbaški
Banoštor je odvajkada bio poznat po vinogradima, grožđu, podrumima punim bačvi, veselim vinarima i odličnim vinima. Isto važi i u 21. veku, vremenu kada je na ceni tehnološko pre nego domaće vino i kada se proizvodnja vina smatra pre naukom nego umetnošću. A da li još uvek ima, što bi narod rekao, starih vinara koji ne proizvode stotine hiljada litara i koji svoje vino još uvek drže u drvetu? Ako pitate našeg domaćina Peru Silbaškog iz Banoštora odgovor je potvrdan. Šta više, navodi on, ima onih koji insistiraju na održanju starih vrednosti vina i vinskih podruma…
Zaštita breskve i svih koštičavih voćnih vrsta, posle zimskog perioda
Neobično topla zima uslovila je ranije kretanje vegetacije zbog čega su stručnjaci Galenike Fitofarmacije upozoravali poljoprivrednike da se ne vode kalendarom, već neposrednim uvidom u stanje biljaka u zasadima…
Podizanje novih zasada u niškom vinogorju
Podizanje novih savremenih vinograda u niškom vinogorju…
Vinarija Pusula iz sela Miličinica
Brdovita Podgorina od davnina je poznata po voćarstvu i vinogradarstvu. Nekada je na ovim brdima bilo mnogo više vinograda koji su sada iskrčeni, kako kažu meštani, zbog modernizacije tehnologije i sortimenta koji ljudi nisu bili spremni da prihvate…
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina u Banoštoru
U familiji Stojković uvek se radilo sa grožđem i vinom pa ni ne čudi činjenica da je njihov vinski podrum stariji od Prvog svetskog rata – njegova tradicija počinje 1912. godine. Još onda svako je imao svoj deo posla i dobro ga je znao. Isti je slučaj i sa našim domaćinom Jovom Stojkovićem koji je još kao dečak sa svojim najbližima odlazio da radi u porodične vinograde…
Vinogradi i vino u Sićevačkom kraju
Vinogradi Slobodana Todorovića iz Sićeva prostiru se na oko hektar i po i u svojim nedrima čuvaju čokote smederevke, župljanke, merloa, rizlinga i sovinjona. U njegovom podrumu kapaciteta 10.000 litara, nalazi se i ovaj stari sto – idealno mesto za razgovor uz čašu vina. Kao pravi domaćin i izuzetan sagovornik, Slobodan nam je otkrio neke tajne sićevačkog vinogorja: zašto je ovde grožđe slađe, zašto je vino pitkije i zašto je sve manje onih koji to grožđe i to vino proizvode…
Berba grožđa i proizvodnja vina u Banostoru
U vinogradima sada već čuvenog banoštorskog vinogradara i vinara Milana Šijačkog berba je započela. Nekada deset redova na ne više od pola hektara koje je radio prvo njegov deda pa onda i otac, postepenim ulaganjem i izuzetnim zalaganjem prerasla su u vinograd koji se danas prostire na dvadeset puta većoj površini. Imajući u vidu zahtevnost proizvodnje grožđa, učinilo nam se da je deset hektara možda preveliki zalogaj za jednu porodičnu vinariju…
BASF Dani voćarstva i vinogradarstva
U voćnjacima i vinogradima kompanije Atos Fruktum u Maloj Remeti održan je Dan polja kompanije BASF. Prikazani su demonstracioni ogledi u kojima su košrićeni novi ali i postojeći poizvodi ove kompanije, kao i nove tehnologije na polju zaštite jabuke i vinove loze…
Uzgoj grožđa i proizvodnja vina u Sićevu
Prošlog vikenda u najpoznatijim vinogradarskim rejonima u Srbiji počela je berba grožđa. Prema proceni stručnjaka rod je ove godine gotovo duplo veći nego prošle, a naročito tamo gde je puno uloženo u vinogradarstvo…
Proizvodnja vina i rakija Stari Hrast
Ispod ovog hrasta, u šumadijskom selu Žirovnica, za koji kažu da je star 2 veka, pre isto toliko godina stigla je i porodica Stevanović. Godinama su širili imanje, a dedovinu je nastavio da ukrupnjava i Čedomir Stevanović, čije vinograde i voćnjake je posetila i naša ekipa. Pod vinogradima ovaj domaćin ima 10 hektara. Deo prinosa preradi u svojoj vinariji koja nosi ime „Stari hrast“, naravno po starom zapisu sa početka priče. S obzirom na to da je vinarija tek uhvatila zamajac, primorani su da još uvek deo grožđa prodaju većim vinarijama. Ali Čedomir se nada da će uskoro dovoljno ojačati kako bi sav prinos preradili u svojoj vinariji.
Berba grožđa u Matejevcu kod Niša
U Gornjem i Donjem Matejevcu kod Niša, organizovana je manifestacija povodom berbe grožđa…
Mineralno đubrivo Global PK 16 32, Agroglobe
GLOBAL je nov proizvod kompanije Agroglobe. Kompleksno mineralno đubrivo sa mikroelementima namenjeno je za primenu na svim tipovima zemljišta I za ishranu svih biljnih vrsta. Osnovne karakteristike ovog đubriva su visoka koncetracija hranjivih elemenata, isti hemijski sastav svake granule, ujednačena granulacija , finoća I čvrstoća granula, što omogućava dobru raspodelu hranjivih elemenata prilikom distribucije.
Jagodinska vinarija radi punim kapacitetima
Jagodinska vinarija datira još iz 1897. godine kada su jagodinski vinogradari podigli zadružni vinogradarski rasadnik, jedan od samo sedam u tadašnjoj Srbiji. Posle mnogo godina, tačnije 1960. zadruga prelazi u vlasništvo NAVIP-a i uspešno posluje sve do kraja prošlog veka. Nakon toga sledi peiod u kojem se veoma malo ulagalo, sve do 2010. godine kada ga u zakup uzimaju dva privrednika iz Jagodine sa željom da ovoj plantaži i vinariji vrate stari sjaj. U okviru vinograda sagrađena je i moderna vinarija, kapaciteta preko 400 hiljada litara sa svim potrebnim standardima…
Zaštita vinove loze, Galenika fitofarmacija
Nalazimo se u vinogradu Poljoprivredne škole ‘Sveti Trifun’ u Aleksandrovcu, gde je u toku sprovođenje zaštite vinove loze od pepelnice i plamenjače…
Zaštita vinove loze u fazi cvetanja, Agromarket
Poljoprivredni proizvođač Tot Andrija iz Erdevika bavi se uzgojem kvalitetnih sorti vinove loze, kao i proizvodnjom vina u sopstvenoj vinariji…
Preparat za zimsko tretiranje voća i vinove loze
Crveno ulje je kombinacija mineralnog ulja i bakra iz bakarnog oksida, a namenjen je za zimsko tretiranje voćnjaka i vinove loze. Crveno ulje je kontaktni kombinovani fungicid, insekticid i akaricid…
Zastita vocnjaka
Crveno ulje je kombinacija mineralnog ulja i bakra iz bakarnog oksida, a namenjen je za zimsko tretiranje voćnjaka i vinove loze. Crveno ulje je kontaktni kombinovani fungicid, insekticid i akaricid…
Dan polja Agromarketa u Beloj Crkvi 2013
Četvrti put za redom PIK Južni Banat iz Bele Crkve i kompanija Agromarket organizovali su Dan polja. Bila je to prilika da posetioci iz zemlje i inostranstva pogledaju ono što Pik Južni Banat ima da pokaže, a to su savremeni voćnjaci i vinogradi, ali i izuzetno ozbiljna ratarska proizvodnja…
Uzgoj vinograda u opštini Malo Crniće
Opština Malo Crniće jedna je od najmanjih u Srbiji sa oko 14.000 stanovnika od čega čak 6.000 živi i radi u zemljama Zapadne Evrope. Oni koji tu danas žive bave se poljoprivredom, čak 85 odsto njih, a kako se nalaze u dolini Mlave u plodonosnoj ravnici Stig, najzastupljenija je ratarska proizvodnja, mada nije oduvek bilo tako. Sve do 1982-e godine, dok nije urađena komasacija zemljišta, gotovo ceo atar sela Kula bio je pod vinovom lozom. Danas postoje pokušaji da se vinarska tradicija vrati u ovaj kraj, ali ceo proces se sporo odvija što potvrđuje činjenica da je ovog proleća podignuto samo 15 hektara novih zasada…
Poljoprivredna proizvodnja gazdinstva Dikić iz Neština
U plejadi mladih a uspešnih poljoprivrednika, u malom sremskom selu Neštin, posebno mesto zauzima Živko Dikić. Ovaj 35-ogodišnjak ratari, drži ovce, krave, otkupljuje mleko, bavi se voćarstvom i vinogradarstvom, tovi svinje i junad. Svaštar u pravom smislu te reči…
Seoski turizam Milin lagum u Irigu na Fruškoj Gori
Irig leži na veoma važnoj saobraćajnici koja polazi od Novog Sada pa se preko Iriškog venca, južnim obroncima Fruške Gore, spušta do Rume. Poznat je to voćarsko-vinogradarski reon sa bogatom kulturnom tradicijom…
Poljoprivredna proizvodnja gazdinstva Grujić u Neštinu
Iliju Grujića, doktora iz Novog Sada, javnost u Srbiji upoznala je prilikom protesta poljoprivrednika prošlog proleća kada je bio deo pregovaračkog tima. U tom periodu mnogi poljoprivrednici osporavali su njegov legitimitet jer su smatrali da nema sopstvenu proizvodnju i da zbog toga ne može biti koordinator tima…
Voćarska proizvodnja u Novom Slankamenu
Koliko je navodnjavanje neophodno za postizanje visokih prinosa odavno je poznato poljoprivrednim proizvođačima. Ove godine samo je stigla potvrda da se bez zalivnih sistema apsolutno ne može. Uverio se u to lično i Dragoljub Milovanović, voćar iz Novog Slankamena, koji se poslednjih 14 godina bavi proizvodnjom jabuke, breskve i grožđa…
Udruzenje voćara i vinogradara Visovi sa Telečke visoravni
Na Telečkoj visoravni nekada su bili hektari vinograda, međutim decenijama unazad čokoti su vađeni, a ljudi su prelazili na ratarstvo. Međutim, poslednjih godina poljoprivrednici iz Kljajićeva i okoline se svim silama trude da revitalizuju deo visoravni koji pripada tom selu. Njih 60-ak okupilo se oko Udruženja voćara i vinogradara „Visovi“…
Voćarsko vinogradarska proizvodnja u selu Čumić
Goran Milić iz sela Čumić, nedaleko od Kragujevca, ima deset hektara pod zasadima voća. Kod njega možete videti pravu paletu proizvoda, od breskve, kajsije, jabuke, šljive i kruške…Prilog iz 350. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja jabukovog vina Cider
Od vajkada se u našoj zemlji proizvodilo vino, ali da li ste nekad imali prilike da probate jabukovo vino? Prilog iz 344. izdanja emisije U našem ataru
Voćarsko, vinogradarska proizvodnja vinarije Dulka
Nezapamćeno puno padavina desetkovalo je rod svih poljoprivrednih kultura. Isti uslovi nisu zaobišli ni vinograde pa se očekuje rod umanjen za 20-30% u odnosu na prošlu godinu… Prilog iz 343. izdanja emisije U našem ataru
Vinogradi i dunje u Banatu
Prilog iz 296. izdanja emisije U našem ataru
Sadnja vinograda na jugu Srbije
Za niški kraj, staro i poznato vinogorje je svakako matejevačko. Novo u njemu su vinogradi podignuti poslednjih godina, pa i u ovoj…
Odabir sortimenta pri zasnivanju ili obnavljanju vinograda
Bilo da zasnivate ili obnavljate vinograd postavlja se pitanje: koje sorte odabrati? Da li se držati sroti poput rizlinga, šardonea, sovinjona i merloa, ili se pak odlučiti za novije sorte otpornije ne samo na niže temperature već i na razna gljivična oboljenja? Da bi smo saznali odgovor na ovo i druga pitanja vezana za tu temu zaputili smo se u ogledno polje Instituta za vinogradarstvo pri novisadskom Poljoprivrednom fakultetu, koji je poznat po oplemenjivačkom programu i stvaranju novih sorti. Tu je do sada stvoreno preko 20 sorti grožđa, a vršena je i klonska selekcija sorte rizling italijanski koja važi za najznačniju na ovim prostorima…
Pravilno orezivanje vinove loze
Iako je prošlo više od mesec dana od 14. februara, Svetog Trifuna i zvaničnog početka rezidbe vinograda, na oglednom polju za vinogradarstvo novosadskog Poljoprivrednog fakulteta u Sremskim Karlovcima zatekao se po još koji neorezan špalir. Mi smo tu priliku iskoristili i zamolili docenta na odseku za vinogradarstvo i upravnika oglednog polja doktora Dragoslava Ivaniševića, da nam demonstrira pravilnu rezidbu karlovačkog uzgojnog oblika…
Vinarija Kiš iz Sremskih Karlovaca
Zasigurno ne postoji istinski poznavalac vina koji nije čuo za vinariju Kiš iz Sremskih Karlovaca, čija su vina osvajala mnoge nagrade kako na državnim tako i na inostranim takmičenjima. Porodica Kiš, čija tradicija proizvodnje datira iz 1830. godine, nosioci su laskave titule tvorca belog bermeta – koji važi za najbolje dezertno vino srbije – i polu-suve Misterije, koja je dobila srebrnu medalju na ocenjivanju u Bugarskoj. Ipak, nas ne intersuju nagrade i uspesi, već proizvodnje grožđa i vina iz kojih su proistekli. Zbog toga smo i posetili Predraga Crnkovića, unuka čuvenog Slavka Kiša, koji nam je otkrio šta se događa iza kulisa i kako nastaju njihova čuvena vina…
Uzgoj vinograda u leskovačkom kraju
Nekada je u Jablaničkom okrugu pod vinogradima samo u društvenom sektoru bilo oko 800 hektara. Iako se te parcele i danas vode kao plantaže, od njih je ostalo samo sećanje, kaže Duško Jovanović iz Poljoprivredne savetodavne službe iz Leskovca. Međutim, nesigurnim koracima i lagano neke od plantaža se obnavljaju ili se podižu nove, pa se čini da ipak ima nade za vinogradarstvo u ovom delu Srbije…
Proizvodnja kalemova i paprika u selu Medveđa
U selima trsteničke opštine Medveđi i Velikoj Drenovi kalemljenje vinove loze predstavlja tradiciju dugu više od stotinu godina. Veština se prenosila sa oca na sina pa se nekada u ovom delu Srbije radilo preko 30 miliona loznih kalema koji su se najviše izvozili za Rusiju. Od toga su bukvalno živela ova sela, ali danas je drugačije. Porodica Miroslava Kezića iz sela Medveđa i dan danas se bavi kalemarstvom , ali u mnogo manjem obimu nego ranije. Opredelili su se za proizvodnju paprike, ali ni od tradicije kalemljenja nisu u potpunosti odustali…
Pudarski dani u Slankamenačkim Vinogradima
Manifestacija „Pudarski dani“ u Slankamenačkim Vinogradima ove je godine napunila prvu deceniju postojanja. Stvorena u čast svih pudara po kome je najmanje selo indjijske opštine, smešteno na obroncima Fruške gore između Slankamena i Krčedina, i postalo poznato, godinama je prerasla u nešto mnogo više. Sačuvati tradiciju i spojiti lepo s korisnim, bila je ideja vodilja organizatora…
Vinska sotra vinove loze, Crna Tamjanika
Crna tamjanika, sorta vinove loze izuzetnih potencijala za vrhunska vina, gotovo bi nestala da pre nekoliko godina nije pokrenuta zajednička akcija poljoprivredne stručne službe Negotin i srednje poljoprivredne škole Bukovo kako bi se crna tamjanika sačuvala od nestanka, a pritom donosila prihod. Sad godišnje proizvedu 20.000 sadnica sa pratećom dokumentacijom o kontrolisanom poreklu što je dovoljno za podizanje 5 hektara vinograda. U negotinskoj krajini pod crnom tamjanikom trenutno je oko 10 hektara, a godišnje u proseku niknu nova 3 hektara.
Vinogradarstvo u Topličkom regionu
Vinogradarstvo u Toplici ima dugu i lepu tradiciju. Međutim, poslednjih dvadesetak godina vinogradi u ovom kraju su zapusteli. Na više od deset poznatih lokacija podno Jastrepca i Kopaonika vinogradi su prava retkost. Staračka domaćinstva i niske otkupne cene grožđa i ovde su učinili svoje…
Uzgoj vinograda u selu Dublje kod Svilajnca
Uprkos činjenici što imaju idealne uslove kao i tradiciju, poljoprivrednici u okolini Svilajnca retko se odlučuju na bavljenje voćarstvom ili vinogradarstvom. Džaba sve kad nema povoljnih kredita za mlade zasade, koji bi poslužio da se lagodnije dočeka prvi rod u trećoj godini, objašnjava argumentovano Živojin Cenić iz sela Dublje…
Kako spasiti podrum rakije u Crkvencu
Kako nije oronuo i zapušten poput drugih propalih preduzeća, Navipov podrum u Crkvencu na prvi pogled ne čini se kao da deli sudbinu ostalih loše privatizovanih preduzeća. Ipak, iza čistog dvorišta i minijaturnog muzeja koji je tu da podseća na neke bolje dane, kriju se prazni objekti, jer je firma od prošlog maja i zvanično u stečaju. Reklo bi se: samo još jedna priča iz naše svakodnevice gde naočigled svih propada ogroman potencijal…
Uzgoj grožđa i proizvodnja vina u Kličevcu
Za razliku od većine vinogradara u Srbiji koji su zbog loših vremenskih uslova ove godine ubrali i za 50% manje grožđa od očekivanog, Miroslav Živković iz sela Kličevac sezonu će pamtiti po rekordnom prinosu, naročito kada su u pitanju crne sorte grožđa…
Proizvodnja grozđa i vina u Rivici
Porodica Odrovački iz Rivice jedna je od retkih koja nije prekinula porodičnu tradiciju proizvodnje vina. Kako se selo nalazi u podnožju južnih padina Fruške Gore, nekada je vinograda bilo na stotine hektara, a danas tek u tragovima…
Župska berba u Aleksandrovcu
Tradicionalnim vatrometom, u nedelju 23. septembra, svečano je zatvorena 49-ta privredno-turistička manifestacija ‘Župska berba’, ove godine pod radnim nazivom ‘U gradu vina, radovanja i kulture’. Nekoliko stotina hiljada gostiju iz zemlje i inostranstva, u četiri dana trajanja manifestacije, imalo je prilike da uživa u poljoprivrednoj izložbi pod nazivom ‘Plodovi ubrani u nedrima Župe’…
Vinarija Puhan u Sloveniji
Selo Bogojina nalazi se na putu od Murske Sobote prema Lendavi nedaleko od Moravskih Toplica, čuvenom zdravstvenom centru sa termalnom vodom. Bogojina je jedno od najstarijih prekmurskih naselja sa bogatom kulturnom tradicijom o čemu svedoči i velepna crkva koju je projektovao najčuveniji slovenački arhitekta Jožef Plečnik. Turistički atraktivan kraj od skora je obogaćen i seoskim turizmom na gazdinstvu porodice Puhan koja se, osim izdavanja soba, bavi i proizvodnjom vina. Radi se o tipičnom porodičnom biznisu u kojem učestvuju samo članovi porodice, dok se dodatna radna snaga angažuje samo po potrebi i to uglavnom za poslove u vinogradu.
Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina Radošević u Banoštoru
Da se u Srbiji sve više proizvodi kvalitetno vino i da naši proizvodi imaju prolaz na svvetskom tržištu, pokazuje podatak da je izvoz u odnosu na pre desetak godina povećan dvostruko, sa 8.5 na 17 miliona dolara. Ipak, izvozna kvota flaširanog vina za 2011. godinu nije ispunjena što samo još jednom potvrđuje tezu o velikim potencijalima vinogradarstva kod nas…
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina u selu Rogljevo kod Negotina
Već duže od 20 godina privreda u Negotinu i okolini je u potpunom kolapsu, a loše privatizacije uz besparicu i nepovoljnu kreditnu politiku ne omogućavaju njenu revitalizaciju. Stanovništvo na selima uglavnom izdržava rodbina zaposlena u zemljama Evropske unije što samo potvrđuje činjenicu da je u ovom delu Srbije situacija zaista alarmantna. Malo se međutim zna da je ovo izuzetno bogat vinogradarski kraj, sa kvalitetnim sortama, naročito u Rogljevu selu smeštenom na 120 metara nadmorske visine, na levoj strani Timoka. Stevanovići se vinarstvom bave od 1861. godine i tek od pre 12 godina nastavili su ozbiljnim koracima zasadivši 5 hektara vinograda.
Uzgoj vinograda i proizvodnja vina na Vršačkim planinama
Na padinama vršačkih planina u selu Gudurica nalazi se porodični podrum vina „Selecta“. Porodica Stojšić podigla je prvi vinograd 1988. godine na 2 i po hektara, a danas obrađuju 22 hektara i godišnje proizvedu 70.000 litara kvalitetnog vina…
Proizvodnja vina u selu Gudurica
Zaklonjeno i sačuvano od sveta, na obroncima Vršačkog brega, na svega tri kilometara od rumunske granice nalazi se selo Gudurica. Danas u Gudurici sa nešto preko 1200 stanovnika živi čak 14 nacija i većina se bavi vinogradarstvom. Jedan od njih je i Jablan Vrekić. Više od 27 godina Jablan radi u Vršačkim vinogradima, a poslednjih 15 je aktivan i u privatnom sektoru. Obrađuje 2 i po hektara vinograda, ima porodični podrum i, kako kaže, uklapa se u priču vinskog turizma ovog banatskog sela…
Proizvodnja vina i rakije u Titelu, Jožef Sabo
Mnogi poljoprivrednici u Vojvodini znaju da je Jožef Sabo direktor Pokrajinskog fonda za poljoprivredu, čije povoljne kredite koristi veliki broj vojvođanskih paora, ali ne znaju i da ima sopstvenu proizvodnju u kojoj postiže zavidne rezultate…
Proizvodnja vina u Toskani
Toskana je jedna od najznačajnijih vinskih regija u Italiji, a u njoj su smeštene i jedne od najboljih vinarija te zemlje. Među njima je i vinarija Argiano koja postoji još od 1580. godine. Porodica Pići sagradila je krajem 16. veka zgradu u kojoj se i danas proizvode vrhunska vina, i u kojoj se nalazi veliki podrum. Tokom decenija menjali su se vlasnici firme i podruma, a 1992. godine kupuje ga grofovska porodica Ćincano, koja pod vinogradima podiže 51 hektar. Danas imanje Argiano predstavlja drevno mesto, istkano istorijom i tradicijom predela Montalćino. Imanje obuhvata preko 100 hektara, od čega je polovina pod vinogradima. Godišnje se na ovom imanju proizvede 350 hiljada flaša vrhunskog vina…
Konzorcijum proizvođača vina Brunello di Montalcino
Italijanska regija Toskana ima odlične uslove za proizvodnju grožđa, a posebno se izdvaja opština Montalćino. Ona se nalazi na 40 kilometara od Sijene, a 35 od Tirenskog mora, što joj daje idealan položaj, jer nema previše uticaja Mediterana, kao ni kopna. Opština Montalćino je kvadratnog oblika, podseća na piramidu na čijem je vrhu grad Montalćino. Nadmorska visina grada je 640 metara, dok se najniži delovi nalaze na oko 200 metara nadmorske visine. Ono što takođe doprinosi proizvodnji kvalitetnog grožđa, jeste zemljište. Imaju dva tipa, albareze koje je glinasto, bogato mineralima i koje sprečava ozbiljniju štetu od kiše, i galestro koje je više kamenito i sa određenim procentom peska. U Montalćinu se vinova loza gaji više od pet vekova. Poznati su po vinu Brunelo, sorta sanđoveze, koje proizvode od polovine 19. veka. Zaštitu svojih vina počeli su da rade šezdesetih godina, a među prvih sedam vina koja su dobila zaštitu, našao se i Brunelo koji je 1980. godine poneo titulu prvog italijanskog vina sa geografskim poreklom priznatim u svetu. Od 3500 hektara koliko Montalćino ima pod vinogradima, pod Brunelom je oko 2100. Više od 250 proizvođača vina udruženo je u Konzorcijum koji je osnovan pre 40-ak godina…
Proizvodnja vina i konjaka Vinarije Nikodijević
Vinarija Nikodijević osnovana je početkom devedesetih godina, a nalazi se u selu Stenjevac, u blizini Despotovca. Njena glavna karakteristika je to što proizvode vina onako kako su to nekada radili pravi ljubitelji ovog pića. Naime u pitanju je tradicionalan način proizvodnje, prava porodična manufaktura…
Profit u vinogradima i proizvodnji meda, STAR 28
U ataru sela Porodin u žabarskoj opštini nekada je dominiralo vinogradarstvo. Na 250 metara nadmorske visine, sa konstantnim vetrom i jednim slojem gline u zemljištu koje zadržava vlagu, selo Porodin i danas ima idealne uslove za proizvodnju kvalitetnog grožđa. Međutim, sedamdesetih godina prošlog veka veliki broj radno sposobnog stanovništva napustio je taj kraj pa su danas vinogradi prava retkost…
Vinska kuća Minića, selo Tržac
Aleksandrovačka župa je nadaleko poznata po kvalitetnoj proizvodnji vina, a selo Tržac po jedinstvenoj i autohtonoj sorti grožđa koja se zove tamnjanika. Selo je dobilo ime po tržnici na kojoj se vekovima trgovalo najboljim vinima sa imanja manastira Drenča koji se nalazi u blizini. Većina meštana Tržca se i danas bavi vinogradarstvom. Ni porodica Minić ne odstupa od viševekovne tradicije. Prvu zvaničnu dozvolu za proizvodnju vina Minići su dobili davne 1936. godine i od tada se konstantno bave ovom proizvodnjom. Godišnje proizvedu oko 35 hiljada buteljki vina. Njihovi vinogradi prostiru se na 5 hektara, a najzastupljenije su sorte tamnjanika i prokupac…
Sadnja novih vinograda u selu Matejevac kod Niša
Novi hektari vinograda nikli su ove godine u matejevačkom vinogorju. Uistinu tih površina nema kao nekada, kada su dedovi sadašnjih vinogradara proneli slavu ovog kraja dobrim grožđem i dobrim vinima, ali obnavljanje vinograda novim i savremenim zasadima je u toku…
Vinogradarska proizvodnja u Braničevu, STAR 23
Retki su ljudi koji se sa gotovo 50 godina života upuste u poljoprivrednu proizvodnju bez da su prethodno imali iskustva u tome. Aca Popović iz sela Krvije kod Petrovca na Mlavi kaže da je sasvim slučajno 2007. godine došao do informacije da država subvencioniše zasad vinograda i već je sledeće godine podigao 2,5 hektara kaberne sovinjona, merloa i petit verdoa…
Serdarski koziji sir i vinarija Vindulo
Od hobija do ozbiljne vinarije i prave turističke ponude! To je bio put vinarije Vindulo i njenog vlasnika Lasla Dujmovića iz Temerina. Na posedu koji se nalazi između Temerina i Bečeja podigao je 7 hektara vinograda, izgradio podrume i autentični vojvođanski salaš. Nekoliko generacija porodice Dujmović pomalo se bavilo vinarstvom, a iako je po struci stomatolog, Laslo nije želeo da prekine tu tradiciju.
Podrum vina Radovanović
Čuveni podrum vina Radovanović iz sela Krnjevo kod Velike Plane, nastao je pre 20 godina. Njegov osnivač, Miodrag Radovanović kaže da je sa proizvodnjom vina počeo iz hobija, da bi danas bio vlasnik jednog od poznatijih podruma u kome se godišnje proizvede oko 420 hiljada boca kvalitetnog vina. Oblast oko Velike Plane nekada je bila poznata po vinskoj proizvodnji, međutim, danas su vinogradi izvađeni, a ljudi su se okrenuli drugim granama poljoprivrede. Kako nam je rekao naš domaćin, dok su drugi vadili čokote, on ih je sadio…
Fungicid za suzbijanje bolesti u vinovoj lozi, Shavit F
Poslednjih dana imali smo kišni period koji se smenjivao sa toplim vremenom što predstavlja idealne uslove za razvoj bolesti u vinovoj lozi. Sredinom maja ostvareni su vremenski uslovi za primarnu infekciju prouzrokovačem plamenjače vinove loze tako da je neophodno što pre uraditi tretman protiv ove bolesti i intenzivno nastaviti zaštitu u dužem periodu…
Razvoj vinogradarstva na Telečkoj visoravni
Na radost onih koji nisu odustali od vinogradarstva, na Telečkoj visoravni se ponovo podižu vinogradi. Posle Drugog svetskog rata taj deo Bačke bio je vinogradarski, ali iz ko zna kojih razloga ljudi su vadili lozu i sejali ratarske kulture. Međutim, porodica Šoštarić iz Kljajićeva ne pripada toj grupi…
Gradnja silosa za čuvanje žitarica, Vino sa geografskim poreklom, STAR projekat 11
U današnjoj epizodi serijala o unapređenju poljoprivrednih gazdinstava predstavićemo vam mladog i uspešnog ratara Đorđa Šivoljskog iz sremskog sela Stejanovci. Đorđe obrađuje 240 jutara zemlje, a od prošle jeseni na svom gazdinstvu ima i moderan silos. Još od 2003. godine ima ideju da ga napravi, ali su ga mučile finansije pa je tek lane uspeo da ga završi…
Vino sa geografskim poreklom
Kada se kaže Bononia, svi znaju da je u pitanju vinarija porodice Šijački koja teži da postane nezaobilazna tačka na vinskoj mapi fruškogorskog vinogorja. Da su ozbiljni u toj nameri potvđuju brojne nagrade za kvalitet, konstantno ulaganje u mehanizaciju, opremu za podrum i podizanje novih zasada…
Proizvodnja kvalitetnog vina u Italiji
Karavan dobitnika priznanja ProAgro Lider, koje dodeljuje ProCredit banka, zaustavio se vinariji ‘Russiz Superiore’, u provinciji Gorica, na samoj granici sa Slovenijom. Goste je dočekao sam vlasnik vinarije, Roberto Feluga. Porodica Feluga se već pet generacija bavi proizvodnjom vina…
Kako je protekla berba grožđa u Banoštoru
Ni najstariji stanovnici čuvenog vinskog sela Banoštora, na Fruškoj Gori, ne pamte ovako tešku godinu. Čak ni tereni u tom kraju, poznati po svojoj lakoj zemlji sa dosta krečnjaka i peska, nisu uspeli da apsorbuju padavine pa će i rod, logično, biti manji…
Gašenje stočarstva u korist vinogradarstva
Sremski Karlovci od davnina su prepoznatljivi po kvalitetnim vinima i uspešnim vinarima. Dobri poznavaoci prilika u tom kraju znaju da je među najuspešnijima i Predrag Bajilo…Prilog iz 349. izdanja emisije U našem ataru
Vinarija Bajilo iz Sremskih Karlovaca
Geografski položaj Sremskih Karlovaca je idealan za vinogradarstvo. Predrag Bajilo jedan od vrhunskih proizvođača ovog kraja govori za našu emisiju…Prilog iz 341. izdanja emisije U našem ataru.
Proizvodnja vina i grožđa u Vodnju
Prilog iz 336. izdanja emisije U našem ataru koji smo snimili u Vodnju, selu kod Smedereva, u kom možete čuti sa kakvim se sve problemima suočavaju proizvođači vina i grožđa u Srbiji.
Proizvodnja vina u Rivici
Prilog iz 314. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja vina, Jovan Urosević – Banoštor
Prilog iz 308. izdanja emisije U našem ataru
Poseta proizvodjačima vina Italiji
Prilog iz 305. izdanja emisije U našem ataru
Autohtone vinske sorte sa Fruške gore
Prilog iz 301. izdanja emisije U našem ataru
Berba grožđa i vino
Prilog iz 299. izdanja emisije U našem ataru
Iz kojih buradi je bolje vino
Prilog iz 291. izdanja emisije U našem ataru
Podrum vina Probus
Prilog iz 289. izdanja emisije U našem ataru
Proizvodnja vina u Melencima
Prilog iz 283. izdanja emisije U našem ataru
Tradicija u vinogradarstvu
Prilog iz 282. izdanja emisije U našem ataru
Vino sa geografskim poreklom
-Prilog iz 278. izdanja emisije U našem ataru
Sadnja vinograda
Prilog iz 276. izdanja emisije U našem ataru
Vinogradi Antonijević
Prilog iz 275. izdanja emisije U našem ataru
Poljoprivredna proizvodnja na salašu
Nedaleko od Vrbasa naša ekipa posetila je salaš Mila Tepavčevića kojeg je on nasledio posle smrti stričeva pre 8 godina. Od tada se bavi poljoprivredom, seje pšenicu, zob, detelinu, kukuruz, proizvodi povrće, voće i vino, a kako je ograđen dobar deo imanja bavi se i stočarstvom. Mnogi bi mu pozavideli jer se imanje u komadu prostire na 30-ak jutara, a što se tiče kvaliteta zemljišta za ovaj teren kažu da je jedan od najboljih u Srbiji…
Poljoprivredna škola u Kanjiži
Poput svih drugih srednjih poljoprivrednih škola u Srbiji, tako i ova u Kanjiži ima svoje parcele koje učenicima služe za praktičnu nastavu. Od drugih se razlikuju po tome što su bukvalno sve na ovoj ekonomiji pravili sami učenici, jer su nekada imali i građevinski smer. Ono što takođe razlikuje ovu školu od ostalih je to što je na velikoj većini od 100 hektara zemlja ritska pa samim tim i ne baš najbolja za sve useve.
Elektrifikacija sela na jugu Srbije
Donje Stopanje, selo u leskovačkoj ravnici, sa 300 domova je selo dobrih domaćina, poljoprivrednika, pre svega povrtara. Poznato je ono i po drugim granama poljoprivrede. Navipova plantaža vinograda od 1000 hektara do pre desetak godina bila je slika uspešnosti ovog kraja. Danas su to povrtarstvo i ratarstvo…
Vinski turizam u Sremskim Karlovcima
Na zidu prostorije za degustaciju u vinariji MK Kosović nalazi se ikona Svetog Trifuna, zaštitnika vina, vinove loze i vinogradara. Ovaj svetac je krsna slava Milana Kosovića, vlasnika vinarije koji se proizvodnjom vina bavi od 1994. godine, a proizvodnjom grožđa i mnogo pre toga…
KATEGORIJE
- Agroekonomija
- Cvećarstvo
- Ekologija
- Govedarstvo
- Industrijsko bilje
- Ishrana biljaka
- Konjarstvo
- Kozarstvo
- Lekovito bilje
- Mehanizacija
- Mlekarstvo
- Obnovljivi izvori energije
- Organska proizvodnja
- Ovčarstvo
- Povrtarstvo
- Prerada
- Pčelarstvo
- Ratarstvo
- Razno
- Ribarstvo
- Savetodavne službe
- Star projekat
- Stočarstvo
- Svinjarstvo
- Turizam
- Vinogradarstvo
- Voćarstvo
- Zadrugarstvo
- Zaštita bilja
- Živinarstvo
- Termini emisije "U našem ataru"
- 01. RTV YU ECO – Subotica (lokalna) / Nedelja 09:00h
- 02. TV INFO CENSA - Kanjiža / Petak 10:00h, Petak 17:00h, Nedelja 17:00h
- 03. TV RUBIN - Kikinda / Nedelja 14:15h; Utorak 12:15h
- 04. TV EXSPRESS CHANNEL - Bačka Topola / Nedelja 14:00h
- 05. TV SPEKTAR - Sombor / Sreda 14:15h, Nedelja 09:00h
- 06. TV K54 - Sombor / Nedelja 18:00h; Sreda 19:00h
- 07. TV SREĆE - Sombor / Četvrtak 18:00h, Petak 13:00h
- 08. TV 025 - Apatin / Subota 17:00h; Nedelja 11:00h
- 09. TV KANAL 25 - Odžaci / Subota 17:05h, Nedelja između 11:00h-13:00h
- 10. TV KULA - Kula / Nedelja 11:15h
- 11. TV TISA - Bečej / Sreda 16:00h, Nedelja 16:00h
- 12. TV PETROVEC – Bački Petrovac (lokalna) / Subota 18:30h
- 13. TV KANAL 9 – Novi Sad / Četvrtak 08:00h, Subota 18:00h, Nedelja 11:30h
- 14. TV IRIG - Irig / Ponedeljak 17:00h, Četvrtak 17:00h
- 15. TV INFO – Nova Pazova / Sreda 16:30h, Nedelja 16:30h
- 16. TV MEGA - Indjija / Nedelja 08h, Nedelja 14:30h
- 17. TV STARA PAZOVA – Stara Pazova / Nedelja 12:00h, Ponedeljak 20:00h
- 18. TV OK - Kovacica / Četvrtak 21:00h, Petak 13:00h
- 19. TV LAV - Vršac / Nedelja 15:30h,
- 20. TV VICTORIA - Vrsac /
- 21. TV ART – Beograd (kablovska) / Subota 11:00h, Subota 12:00h
- 22. RTV AS – Šabac (lokalna) / Nedelja 09:05h, Sreda 10:15h
- 23. TV PODRINJE - Loznica / Nedelja 08:00h, Sreda 21:00h, Četvrtak 11:00h
- 24. RTV MARŠ – Valjevo (lokalna) / Nedelja 09:00h, Sreda 16:00h
- 25. RTV GEM – Lazarevac (lokalna) / Nedelja 08:00h, Ponedeljak 14:05h, Četvrtak10:30h
- 26. TV AVAX – LAZAREVAC (kablovska) / Nedelja 10:30h, Ponedeljak 11:30h
- 27. TV CITY – UB (kablovska) / Nedelja 11h
- 28. TV SUNCE – Arađelovac (loklana) / Subota 20:00h, Utorak 14:00h
- 29. RTV FLASH – Aranđelovac (kablovska) /
- 30. TV JERINA – Smederevo (loklana) / Nedelja 08:00h, Utorak 16:00h
- 31. TV JASENICA – Smederevska Palanka (lok) /
- 32. TV SAT - Požarevac / Nedelja 12:00h, Četvrtak 15:00h
- 33. TV RUF – Petrovac na Mlavi (lokalna) /
- 34. TV ZVIŽD – Kučevo (lokalna) / Četvrtak 16:50h, Petak 11:15h
- 35. TV MAJDANPEK - Majdanpek / Subota/Nedelja 18:00h, Utorak/Sreda 18:30h
- 36. TV HOMOLJE - Žagubica / Sreda 18:00h, Subota 17:00h
- 37. TV BOR - Bor / Subota 07:00h, Nedelja 06:00h
- 38. TV ISTOK – Salaš (lokalna) / Nedelja 15:05h, Utorak 10:30h
- 39. TV F KANAL – Zaječar (lokalna) / Nedelja 13:10h, Nedelja 22:30h
- 40. RTV KLADOVO – Kladovo (lokalna) / Sreda 10:10h, Nedelja 13:00h
- 41. TV LAKI – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Subota 18:00h
- 42. TV PLANA – Velika Plana / Nedelja 10:00h, Utorak 19:00h
- 43. TV RAČA - Rača / Subota 10:15h, Nedelja 09:15h
- 44. TV RESAVA - Svilajnac / Petak 20:15h, Nedelja 09:45h
- 45. TV SVITEL - Svilajnac /
- 46. RTV ĆUPRIJA – Ćuprija (lokalna) / Nedelja 11:00h, Nedelja 19:00h
- 47. TV JAGODINA – Jagodina (lokalna) /
- 48. TV K9 – Kragujevac (regionlana) / Nedelja 09:05h, Ponedeljak 12h
- 49. TV PRIMA – Bajina bašta) / Ponedeljak 12:15h, Petak 12:15h
- 50. TV 5 - Užice /
- 51. TV ALFA - Užice /
- 52. TV ČAJETINA - Čajetina / Petak 20:05h, Ponedeljak 19:40h
- 53. TV KLIK - Arilje / Nedelja 16:00h, Petak 17:30h
- 54. TV GOLIJA - Ivanjica / Utorak 16:00h, Petak 19:00h
- 55. TV TELEMARK - Čačak / Subota 11:00h , Ima više repriza
- 56. TV KRALJEVO - Kraljevo / Subota 10:15h, Utorak 14:10h
- 57. TV KRUŠEVAC - Kruševac / Četvrtak 12:10h, Subota 07:00h
- 58. TV JEFIMIJA - Kruševac / Nedelja 11:30h, Ponedeljak 10:00h
- 59. TV SOKO – Soko Banja / Četvrtak 15:00h, Subota 19:30h
- 60. TV ALT - Aleksinac / Subota 19:00h, Nedelja 20:00h
- 61. TV KNJAŽEVAC - Knjaževac / Subota 12:45h, Nedelja 15:30h
- 62. TV LASER - Svrljig / Utorak 20:10h, Sreda 16:45h
- 63. TV BANKER - Nis / Sreda 10:10h, Četvrtak 17:15h
- 64. TV NAIS - Niš / Petak 21:00h, Subota 17:00h
- 65. TV PIROT - Pirot / Subota 11:00h, Nedelja 16:00h
- 66. TV BLACE - Blace /
- 67. TV VRNJAČKA BANJA – Vrnjačka Banja / Nedelja 12:00h, Subota 12:00h
- 68. TV DISKOS - Aleksandrovac / Nedelja 08:30h, Petak 13:00h
- 69. TV BRUS - Brus / Nedelja 15:30h, Sreda 14:40h
- 70. TV PRIBOJ - Priboj / Ponedeljak 15:30h, Subota 18:30h
- 71. TV FORUM - Prijepolje / Sreda 17:15h, Četvrtak 07:30h
- 72. TV RAŠKA - Raška / Nedelja 13:00h, Ponedeljak 08:30h
- 73. TV JEDINSTVO – Novi Pazar /
- 74. TV KURŠUMLIJA - Kuršumlija / Ide svakim danom
- 75. TV STUDIO - Leskovac / Četvrtak 21:00h, Nedelja 19:00h
- 76. TV KLISURA - Grdelica / Petak 17:05h, Nedelja 18:00h
- 77. TV VLASOTINCE - Vlasotince / Četvrtak 13:00h, Ponedeljak 12:00h
- 78. TV ARENA - Bijeljina / Subota 16:00h, Ponedeljak 15:00h
- 79. TV VIKOM – Banja Luka / Nedelja 09:00h, Četvrtak 09:30h
- 80. TV BEL – Banja luka / Petak 15:30h, Subota 15:30h
- 81. TV CNN - Gradiška /
- 82. TV OSM - Pale / Nedelja 10:00h